Infarkt sve više i cešce "pogada" mlade Ij'ude. Više nije nikakva rijetkost da covjek sa 30 ili 35 godina života doživi infarkt.
MLADI Ijudi, uopšteno receno, doživljavaju svoj infarkt veoma burno i dramaticno, a komplikacije se kod njih dešavaju neposredno po nastanku infarkta. U prvim satima je cesto ishod smrtonosan. STARI Ijudi obicno doživljavaju infarkt sa manje drame, manje bola i manje smrtnosti u samom pocetku. Kod njih se kompliacije javljaju tek narednih dana ili sedmica.
Zašto je to tako?
Ateroskleroza je vrlo dug i spor proces postepenog sužavanja arterijskih krvnih sudova Ovo prilagodavanje znaci postepeno nastavjanje novih ogranaka koronarih arterija kroz koje se prirodnim, a ne operativnim, putem preusmjerava krv u sve dijelove srcanog mišica.
Kažemo da staro srce ima razvijenu mrežu kolateralnih krvnih sudova, pa se zacepljenje jedne grancice skleroticne arterije kompenzuje tako što se snabdijevanje krvlju tog dijela srcanog mišica odvija kroz druge, kolateralne krvne sudove. Infarkt kod starih ljudi je obicno nešto manjih dimenzija. Mladi ljudi, koji nemaju razvijenu kolateralnu mrežu krvnih sudova, a kojima se zacepi jedna koronarna arterija (nastaje infarkt), ne mogu da preusmjere krv kroz druge arterije da bi se ishranio "pogodeni" dio srca. Znaci, stari ljudi lakše doživljavaju akutni infarkt, ali ga kasnije teže preživljavaju. Mladi ljudi teže preživljavaju akutni infarkt, ali ga kasnije lakše doživljavaju.